Poslovne vesti - Hrvatska

Banka vam je opet podigla kamatu na kredit? Evo što možete učiniti...

Banka vam je ove godine podigla kamatu na kredit jer je EURIBOR u siječnju porastao, a već je to učinila i prošlog ljeta?

Kamata nije mnogo skočila, u ta dva puta povećana je sa šest posto na "samo" 6,07 posto, dok je rata stambenog kredita u eurima porasla za 21 kunu, s 3811 kune na 3832 kune. No, hvata vas strah jer ste primili jasnu poruku što će se događati kad EURIBOR bude otputovao na više razine od siječanjskih 0,39 posto.

Kako je ta europska referentna kamata prošle i ove godine na povijesno niskim razinama, dok se u pretkriznim godinama kretala na razini od dva do četiri, pa i pet posto, jasno je da će EURIBOR postati golemi problem dužnicima koji otplaćuju eurske kredite vezane uz tu referentnu kamatu. Nije pitanje hoće li rasti, nego kada će to biti, za godinu, dvije...

- Kod svakog povećanja kamate od strane banke klijent ima pravo, bez plaćanja troška ranije otplate, vratiti kredit. Ako je razlika znatna, troškovi vezani uz refinanciranje mogu se isplatiti - odgovorili su nam iz Hrvatske narodne banke na pitanje znaju li da su neke banke koje su početkom prošle godine kredite vezale za EURIBOR, već dvaput podizale kamate. Istovremeno su Zagrebačka, OTP i Hrvatska poštanska banka, koje su kredite vezale uz nacionalnu referentnu kamatnu stopu (NRS) obarale cijene kredita u eurima i do 0,29 posto jer je ta kamata padala...

Šarolik izbor referentnih kamata, od EURIBOR-a, londonskog LIBOR-a koji se kod nas koristi za švicarce, NRS-a i drugih, omogućen je bankama izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju. Tako su od početka 2013. godine morale promjenjivi dio kamate na sve kredite koje su imale u otplati, vezati uz neki od tih parametara. HNB misli da toliki izbor nije najbolje rješenje i zalaže se da banke primjenjuju nacionalnu referentnu kamatu. Ona bi značila mnogo manju opasnost za skok kamata i rata dužnicima koji otplaćuju eurske kredite. U Hrvatskoj je od 127 milijardi kuna ukupnih kredita građana njih 44 posto vezano uz EURIBOR što je 56 milijardi kuna kredita koje otplaćuje stanovništvo.

- Stav je HNB-a kako je NRS vjerojatno najmanje loše rješenje od onih koja su predviđena aktualnim Zakonom o potrošačkom kreditiranju. Naravno, kod novih kredita HNB ostavlja bankama i klijentima slobodu izbora ugovornih uvjeta sukladno važećim propisima – rekli su nam u HNB-u.

Retorika čelnih ljudi središnje banke u tim nastojanjima postaje oštrija, u siječnju je guverner Boris Vujčić u jednom intervjuu kazao da je lani uzalud upozoravao na neprimjerenost upotrebe EURIBOR-a i LIBOR-a, dok je nešto kasnije viceguverner Vedran Šošić istakao da banke ne bi trebale koristiti te dvije referentne kamate jer se time kockaju prenoseći nepotreban rizik na građane, te bi trebale koristiti NRS koja predstavlja realnije troškove... HNB, čini se, ide i dalje. Kažu nam da nije točno da spremaju model penaliziranja banaka već će dosljedno primjenjivati postojeće propise pa će se mnoge banke koje primjenjuju EURIBOR i LIBOR vjerojatno naći u situaciji da za te kredite trebaju osigurati dodatni kapital.

- HNB je jasno rekao da će samo one pozicije kod kojih je moguće dokazati visoku koreliranost kamate na plasmane s cijenama izvora moći biti promatrane kao zatvorene kamatne pozicije koje neće generirati dodatne kapitalne zahtjeve. Po našim izračunima, samo plasmani vezani uz NRS ispunjavaju taj zahtjev. EURIBOR, odnosno LIBOR kod svih kreditnih institucija gotovo da nisu korelirani s cijenom izvora, te se stoga plasmani vezani uz njih ne mogu smatrati zatvorenom kamatnom pozicijom – odgovorili su nam iz HNB-a i dodali da povećani kapitalni zahtjevi proizlaze iz promjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, a ne iz promjena regulative HNB-a.

Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije kaže nam da ovo ipak jest svojevrsno penaliziranje banaka.

- Očito je da HNB kao regulator sada, više nego ranije, obavlja nadzor nad poštivanjem zakonitosti u poslovanju banaka koje više ne mogu prebacivati kamatni rizik samo na svoje klijente. Jasno je da krediti moraju biti usklađeni s izvorima odnosno štednjom, jednako kao što moraju biti usklađene kamate. Bankama je zakonom omogućen izbor referentne kamatne stope, a sad će biti penalizirane jer su se odlučile za EURIBOR ili LIBOR. HNB smatra da je nacionalna referentna stopa bolje odražava trošak financiranja na našem tržištu od EURIBOR-a. To je točno. Zamislite da EURIBOR skoči na četiri posto, automatski će skočiti kamate i rate građanima i gospodarstvu a da se na našem tržištu ništa nije dogodilo što bi opravdalo takav rast kamata i rata – kaže nam Duljković.